Formiranjem grada i njegovim naglim širenjem pojavila se potreba za carinarnicama na ulazima i izlazima iz Sarajeva. One su na jedan način omeđivale područje grada, a služile su kao kontrolni punktovi za robu koja se donosila iz obližnjih sela i drugih gradova.
Na tu robu država je uzimala porez, a sve je bilo čvrsto uvezano sa šeher-ćehajom (gradonačelnikom) i njegovom službom, piše Dnevni avaz.
▓ Protok ljudi
"Na ovaj način se kontrolirao protok ljudi i robe. Bilo je mnogo carinarnica, a bile su tako značajne da su kvartovi dobivali ime po njima. Na Vratniku i danas postoji ulica Carina tamo gdje se nekada kontrolirala roba prispjela s istoka.
Riječ 'carina' u našem jeziku vuče duboke korijene još od nastanka prvih država, a znači carev udio u nekoj robi ili novcu. Austrougarskom okupacijom BiH postala je dio jednog novog sistema, pa su carinarnice postale 'malte' po njemačkoj riječi 'maut'", govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
One su bile popularne u Sarajevu pa je nekoliko kvartova nazvano po njima, a najpoznatija je Dolac-Malta. To je danas jedan od najatraktivnijih kvartova u gradu, smješten između Čengić-Vile i Pofalića, a preko Miljacke graniči i s naseljem Hrasno.
▓ Mali dol
"Na ovom prostoru bio je jedan mali dol, gdje se polje sužavalo te je bilo idealno mjesto za carinarnicu. Nikla je tu poznata malta, gdje se provjeravala i carinila sva roba koja je dolazila sa sjevera Bosne ili iz Beča i drugih carskih centara.
Tako se oko carinarnice u maloj dolini razvilo čitavo naselje nazvano Dolac-Malta. Na tom prostoru najveći posjednik bila je sarajevska porodica Aganagića, čija se zemlja prostirala oko današnje Paromlinske ulice", kaže Garibija.
Izvor : radiosarajevo.ba
Nema komentara:
Objavi komentar